Međunarodni standard veličine papira baziran je na Njemačkom DIN standardu. Koristeći metrički sustav, bazični format je arak papira mjereći 1m2  u području (A0 veličina papira). Uzastopne dimenzije papira u serijama A1, A2, A3 itd. definirane su prepolavljanjem prethodne dimenzije papira paralelno sa kraćom stranom.  Najčešće upotrebljavana dimenzija papira je A4 (210 x 297 mm). Rjeđe korištena za uredske potrebe je B serija no koristi se za raznolike posebne situacije. Puno postera koristi B seriju papira ili približne dimenzije kao što su 50 cm x 70 cm. B5 je često upotrebljavana za knjige. B serija je također korištena za kuverte i putovnice. C serija je korištena samo za kuverte. Njihova praktična uporaba je da pismo napisano na A4 papiru pristaje u C4 kuverte, a C4 kuverte pristaju unutar izdržljivije B4 kuverte.

Dimenzije papira (dimenzia izražena u mm):

  DIN A DIN B DIN C
0 841 x 1189 1000 x 1414 917 x 1297
1 594 x 841 707 x 1000 648 x 917
2 420 x 594 500 x 707 458 x 648
3 297 x 420 353 x 500 324 x 458
4 210 x 297 250 x 353 229 x 324
5 148 x 210 176 x 250 162 x 229
6 105 x 148 125 x 176  114 x 162
7 74 x 105 88 x 125 81 x 114
8 52 x 74 62 x 88 57 x 81
9 37 x 52 44 x 62 40 x 57
10 26 x 37 31 x 44 28 x 40

Neki od najučestalije korištenih formata (u cm):
90,5 x 125 World Format (B4)
64 x 102 English Format / Tourist poster (B4)
21 x 29,7 Letterhead (A4)
14,8 x 21 Memo (A5)
14,8 x 10,5 Postcard (A6)
16,2 x 11,4 Envelopes (C6)
21 x 10,5 Compliment Cards (A6/5)
22,9 x 11,4 Envelopes (C6/5)

Gramatura je definirana kao i težina papira nekog područja. Najčešća jedinica je g/m2.

Fizičke značajke kao što su snaga, debljina papira i specifični volumen ovise o gramaturi. Stoga, što je veća gramatura to je bolja neprozirnost.
Gramature do 170 g/m2 se smatraju papirom, dok kartice teže od 170 do 600 g/m2 te kartoni iznad 600 g/m2.

 

 

Kako bi se izmjerio ovaj parametar korišteni su razni mjerači za debljinu u mikrometrima. Debljina je usko povezana sa težinom (težina jednog m2  proizvoda je izražena u g/m2. Različite težine se mogu koristiti u povezivanju uređaja koji su korišteni za dekompenziranje papira. U instrukcijama za uporabu proizvoda nalazi se spektar mogućih debljina. Inače se kreće između 60 i 120 g/m2. Međutim, neki uređaji imaju veću debljinu- ne samo papira nego i kartona. Ako ne primijenimo spektar bazičnih debljina, možemo uništiti uređaj.

Specifični volumen je omjer debljine i težine.

Većina papira je proizvedena s obzirom na gramaturu. Međutim, postoje papiri koji su proizvedeni strogo po debljini, kao što su voluminozni papiri za izradu knjiga. Bolja debljina papira daje printanom proizvodu više volumena i ukočenosti, dok gramatura ostaje ista.

Dugi tok (LG)
Arci papira uzdužno se režu iz bale, a vlakna su postavljena usporedno s uzdužnom stranom arka.
Identifikacija:
70 x 100 cm (LG) 


Kratki tok (SG)
Arci se iz bale papira režu po širini, a vlakna su paralelna sa kraćom stranom arka.
Identifikacija:
100 x 70 cm (SG)

Ako tok vlakana nije izričito označen, možete primijeniti sljedeće testiranje kako biste ga ustanovili.

Test kidanja
Kidate li papir uzduž smjera zrna, kidanje je jednostavnije, a raspor ravan. Kidate li papir suprotno od smjera vlakana, kidanje je teže, iskidano mjesto je neujednačeno i krivudavo.


Test savijanja
Izrežite dvije pravokutne trake od papira (npr. duljine 20cm i širine 3 cm). Držite ih obje pri dnu te ih zaljuljajte kako biste provjerili njihovu fleksibilnost. Traka papira s uzdužnim vlaknima je kruća od one s lateralnim vlaknima.


Test vlage
Ovlažite li traku papira ona će se uvijek savijati ili podizati prema gore uzduž smjera vlakana.

Test noktom
Povučete li rub papira između noktiju palca i kažiprsta, formiraju se valovi. Ti će valovi biti samo blago naglašeni uzduž smjera vlakna. Međutim, okomito na smjer vlakna, valovi će biti jako naglašeni.